Književni susret “Od mora do gora”

Tekst: Mihaela Cuculić Juranić

U srijedu 13.11.2024. održan je književni susret pod nazivom Od gora do mora. Književni susret bio je organiziran za učenike od 1. do 3. razreda, ali su im se pridružili i učenici 5. i 6. razreda. Osim organizatora ovog festivala Davora Grgurića koji je ujedno i predsjednik Etno udruge Prepelinc Delnice, sudjelovala su još tri književnika; Božica Jelušić, Biserka Goleš Glasnović i Tomislav Domović.

Nakon uvodnih riječi ravnateljice škole Nataše Možgon Kauzlarić, Božica Jelušić otvorila je ovaj susret u vrlo opuštenom razgovoru s učenicima, ukratko se predstavila i pročitala nekoliko svojih pjesama. Jelušić je rođena u Pitomači, danas živi u Đurđevcu gdje je radila kao kustosica, novinarka i profesorica engleskog jezika, sada je u mirovini. Piše na standardnom jeziku i na kajkavskom narječju uglavnom pjesme, eseje, likovne i književne kritike te putopisnu prozu. Učenike je osobito oduševilo njeno čitanje pjesme Dobrodošlica Božiću koja im je poznata jer se nalazi i u njihovim čitankama.

Biserka Goleš Glasnović predstavila se jedinom slikovnicom koju je napisala; Ružna Toja (2009.) te je učenicima pročitala ulomak iz toga djela. Goleš Glasnović rođena je u Novom Mestu u Sloveniji, a živi i radi u Zagrebu. Pjesnikinja je, putopiskinja, prozaistica i kritičarka. Na kraju susretu darovala je slikovnicu našoj knjižnici, pa ju učenici imaju priliku posuditi i pročitati.

Tomislav Domović rođen u Zagrebu, danas živi u Karlovcu, aktivno piše i obavlja različite poslove, ali ne piše za djecu. Pročitao je dvije pjesme i napomenuo da će ih vjerojatno razumjeti viši razredi, ali je nakon čitanja svaku pjesmu objasnio i time ih približio svim učenicima.

Na samom kraju Davor Grgurić predstavio je maskotu ovogodišnjeg festivala, željeznog pijetla koji ove godine zajedno s njim obilazi književne susrete. Učenicima je odmah zapeo za oko, a jako im je zanimljivo bilo i kada ih je upitao kako se kaže pijetao na njihovom dijalektu. Pročitao je svoju pjesma na delničkom dijalektu i zaključio kako je domaća riječ izrazito bitna i kako mu je drago da među novim naraštajima postoje oni koji je njeguju i prenose te ih je zamolio da i dalje to nastave činiti.

Skip to content